Zgrada Okružnog načelstva je postavljena licem prema glavnoj ulici, koja predstavlja osnovni linijski tok prostiranja grada. Prostorno je povučena nešto unazad od ove regulacione ose urbanističkog razv Pročitaj više [...]
Spomenik kosovskim junacima
Kulturna Dobra - kategorija: Spomenici kulture
-
Spomenik kosovskim junacima je simbol Kruševca od Vidovdana 1904. godine, kada ga je svečano otkrio kralj Petar I Karađorđević povodom proslave stogodišnjice Prvog srpskog ustanka. Kamen temeljac je postavio, povodom proslave 500-godišnjice Kosovske bitke 1889. kralj Aleksandar Obrenović u novoformiranom jezgru grada. Time je i opredeljen prostor budućeg centra Kruševca.
Spomenik je rad znamenitog srpskog vajara Đorđa Jovanovića i najmonumentalnije je delo nacionalne skulpture s početka XX veka. Na svetskoj izložbi u Parizu 1900. god., gde su izlagani skulpturalni elementi, autor je nagrađen Zlatnom medaljom I reda.
Spomenik kosovskim junacima – izgled
Spomenik je u obliku mermerne piramide, visine 6 metara. Izveden je u duhu francuskog akademizma u neoklasicističkom stilu sa jasnim vajarskim simbolima.
Najznačajnija je kompozicija na vrhu. Boško Jugović, barjaktar srpske vojske, bori se ranjen, sa slomljenim mačem, ali ne ispušta zastavu. U dramatičnim poslednjim trenucima, doleće Vila i prihvata barjak, simbolizujući nastavak borbe, a njemu stavlja lovorov venac na glavu.
Figura guslara na severnoj strani predstavlja trajanje epske borbe kroz vekove. Devojka na južnoj strani simbolizuje Srbiju koja, ispruženom rukom prema jugu, poziva na oslobođenje porobljene braće, obećavajući venac slave pregaocima.
Reljef na istočnoj strani prikazuje epsko pričešće kneževe vojske, a na zapadnoj scenu ubistva turskog cara Murata.
Na severnoj strani je grb Nemanjića i 1389 – godina Kosovske bitke; na zapadnoj – grb cara Dušana i 1904 – godina otkrivanja spomenika; na istočnoj – grb kneza Lazara i posveta „Srpskim kosovskim junacima“, sa lovorovim vencem i palmovom grančicom u podnožju, dok je na južnoj strani novi grb Kraljevine Srbije iz 1888. i godina proglašenja Srbije kraljevinom – 1882.
Motivi na ogradi od livenog gvožđa oko spomenika predstavljaju stilizovane kosovske božure.
U čast proslave 600 godina od Kosovske bitke, 1989. godine, na spomeniku je pozlaćen venac koji vila spušta na glavu Bošku Jugoviću.
-
-